Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vije ća za teritoriju FBiH, održanoj 29. aprila 2025. godine, raspravljalo se o analizi efekata Odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu – za prvi kvartal 2025. godine, zatim nastavak aktivnosti na fiskalnim reformama do kraja 2025. godine te analiza problema u oblasti trgovine.
Na sjednici su predstavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH i Porezne uprave Federacije. Podatke koje je dostavio Zavod za zapošljavanje FBiH možete pogledati
OVDJE.
Također su predstavljeni podaci o broju poslovnih subjekata koji su ispunjavali sve uslove i ostvarili pravo na dodjelu finansijske pomoći prema Uredbi o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima koja definira povrat dijela doprinosa. Podatke možete pogledati
OVDJE.
Potvrđena je ranija opredijeljenost Vlade o nastavku fiskalnih reformi kroz usvajanje Zakona o fiskalizaciji transakcija FBiH i izmjene Zakona o doprinosima s početkom primjene od 01.01.2026. godine.
Predstavnici delegacije poslodavaca inicirali su i raspravu o Zakonu o zdravstvenom osiguranju, te je zaključeno da će UPFBiH dostaviti prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, a u smislu dva pitanja koja su i dalje opterećenje u funkcionisanju privrednih društava i obrta, a odnose se na teret plaćanja bolovanja do 42 dana na teret poslodavaca i naknadu troškova zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti.
Na sjednici se također razmatrala i inicijativa Udruženja poslodavaca FBiH o povećanju dnevnica za službena putovanja, odnosno izmjenu Uredbe o visini dnevnica za službena putovanja, te je zaključeno da se pripremi prijedlog koji bi se uputio u dalju proceduru.
Poslodavci su ukazali na veliki problem sivog tržišta, online platformi, neradne nedjelje, rada inspekcija i posebno rada malih trgovaca. U okviru analize problema u oblasti trgovine, premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić kratko je najavio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini po pitanju člana 18. (neradna nedjelja) u pravcu rješenja koja ima većina europskih zemalja, odnosno 16 neradnih nedjelja i određena dodatna rješenja za specifičnosti lokalnih zajednica.