Predstavnici UPFBiH na konferenciji "Od rizika do otpornosti: Zaštita trgovine i investicija u BiH"

Borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma nije samo tehničko pitanje, već ključni proces kojim se direktno štiti domaća privreda i finansijski sistem, jača povjerenje građana i osigurava stabilnost koja je potrebna međunarodnim partnerima koji žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu.

Rečeno je to na konferenciji "Od rizika do otpornosti: Zaštita trgovine i investicija u BiH" koju su u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine 12.02.2026. godine organizirali Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, u saradnji s International Governance and Risk Institute (GovRisk) i Američkom privrednom komorom u BiH (AmCham).

Događaj je okupio visoke predstavnike institucija vlasti, privatnog sektora i međunarodnih partnera u cilju identifikacije praktičnih i koordiniranih mjera kao odgovora na Moneyvalovu procjenu Bosne i Hercegovine, a istom su prisustvovali i predstavnici Udruženja poslodavaca u FBiH.

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak izjavio je da je Ministarstvo sigurnosti BiH u proteklom periodu poduzelo čitav niz mjera i radnji u cilju realizacije preporuka iz izvještaja MONEYVAL-a.

Istakao je da je na prijedlog Ministarstva formirano koordinacijsko tijelo koje usklađuje aktivnosti na državnoj, entitetskoj i nižim razinama vlasti te da je uspostavljeno deset pododbora, od kojih četiri već aktivno djeluju na sprečavanju pranja novca, financiranju terorističkih aktivnosti i financiranju oružja za masovno uništenje.

Istako je da je Koordinacijsko tijelo, u kojem sudjeluju predstavnici svih nadležnih institucija, usaglasilo konačni tekst zakona o sprečavanju ciljanim transakcijama, odnosno zakona o mjerama ograničavanja raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja oružja za masovno uništenje.

Kao je naveo, zakon je trenutno u fazi pripreme za prikupljanje saglasnosti Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija te se nalazi na e-konsultacijama. Bošnjak je izrazio očekivanje da će se već krajem ovog mjeseca ili na jednoj od narednih sjednica zakon naći pred Vijećem ministara i ući u parlamentarnu proceduru.

Naglasio je da samo donošenje zakona i podzakonskih akata nije dovoljno te da je ključna i njihova realizacija i nadzor nad provedbom. Današnja konferencija, istakao je, pokazatelj je važnosti zajedničkog djelovanja, posebno uz sudjelovanje privatnog sektora koji će biti značajno uključen u primjenu preporuka.

Bošnjak je upozorio da bi stavljanje Bosne i Hercegovine na tzv. "sivu listu" imalo ozbiljne posljedice za provredu, investicije, kreditni rejting te sve građane zemlje.

Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca izjavio je da borba protiv pranja novca predstavlja direktan interes Bosne i Hercegovine, jer je ključna za stabilnost i dugoročni ekonomski razvoj zemlje.

Istaknuo je da se BiH trenutno nalazi na važnoj prekretnici. U veoma skorom roku međunarodne institucije relevantne za ovu oblast iznijet će ocjenu o dosadašnjem napretku BiH, i to već u narednim sedmicama.

"Dosta je obećanja dato, ali isto tako mnogo posla je ostalo da se uradi, i to u vrlo kratkom roku" rekao je Soreca, pozivajući vlasti na svim nivoima u BiH i entitetima da ulože maksimalne napore kako zemlja ne bi ponovo završila na takozvanoj sivoj listi.

Soreca je podsjetio da će konferencija biti prilika da se evociraju negativne posljedice perioda od 2018. do 2022. godine, kada se BiH nalazila na sivoj listi, uključujući direktne štete za privredu, a time i za građane.

Naglasio je da Europska unija ostaje čvrsto opredijeljena za podršku Bosni i Hercegovini, posebno kao zemlji kandidatu za članstvo. EU, kako je rekao, pruža ne samo tehničku već i političku i finansijsku podršku. Kao primjer naveo je Plan rasta, u okviru kojeg je predviđeno 15 miliona eura pomoći BiH upravo u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Rezidentni predstavnik UNDP-a u Bosni i Hercegovini Renaud Meyer izjavio je da je održavanje  konferencije izuzetno važno, ali i blagovremeno, zbog rizika da BiH ponovo bude uvrštena na sivu listu, što bi, kako je naglasio, neminovno imalo posljedice na ukupni razvoj zemlje.

Meyer je istaknuo da UNDP učestvuje u ovoj raspravi, dodajući da angažman organizacije ide mnogo šire od samog učešća u diskusijama i obuhvata konkretne aktivnosti u oblastima borbe protiv pranja novca, sprečavanja nezakonitih tokova novca i borbe protiv korupcije.

Ocijenio je da su sve te oblasti direktna prijetnja razvoju Bosne i Hercegovine. Podsjetio je da novac koji ostaje zarobljen u nezakonitim tokovima ne odlazi tamo gdje je najpotrebniji — u sektore obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Meyer je naglasio da je potrebno uspostaviti odgovarajuće mehanizme i tehnička rješenja kako bi se unaprijedilo stanje u ovim oblastima te da je sada pravi trenutak za djelovanje, jer su već definisana adekvatna tehnička rješenja i aranžmani.

"Volja i odluka su u rukama domaćih aktera" poručio je Meyer, izrazivši nadu da će neophodne političke odluke biti donesene u što skorijem roku kako bi se osigurao adekvatan razvoj države.

Izvršni direktor organizacije GovRisk Dominic Le Moignan izjavio je da je povod ovog okupljanja činjenica da finansijski integritet sam po sebi predstavlja temelj ekonomijske sigurnosti svake države, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Le Moignan je naglasio da ishod aktuelnog procesa ima izuzetnu važnost za privredu, građane i ukupni kredibilitet Bosne i Hercegovine. Cilj konferencije je, dodao je, da se brzo pređe iz strateškog okvira u raspravu o stvarnim, opipljivim efektima i posljedicama koje finansijski integritet ima u praksi.

Direktor BH Telecoma Amel Kovačević upozorio je da će Bosna i Hercegovina, ukoliko ne usvoji potrebne zakone, izgubiti finansijski rejting, što bi dovelo do skupljih kredita i većih troškova za građane i privredu. Dodao je da pojedine političke strukture koče donošenje zakona, zbog čega zemlja rizikuje dublje ekonomsko siromašenje.

MONEYVAL, mehanizam Vijeća Europe, provodi evaluaciju nacionalnih sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Odluka o tome hoće li Bosna i Hercegovina biti stavljena na sivu listu FATF-a očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u junu 2026. godine.

Stavljanje države na sivu listu FATF-a signalizira postojanje strateških nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Iako takva odluka ne podrazumijeva direktne sankcije, ona često dovodi do pojačanog nadzora međunarodnih banaka i investitora, usporavanja prekograničnih transakcija, povećanja troškova usklađenosti te negativnog utjecaja na priliv stranih investicija.